Puchlem e Romen: Te dzivdine ki RM sar Rom si anglunipa jali dzajbe napalal ?!?

РОМ

Sebepi so avaja sa popashe dzi ko mashkardzijaneskoro dive e Romengoro 8to april, o dive kana o Roma ko 1972 bersh ko avgo kongresi basho o Roma ko London, tari rig taro Jur Briner, sine organizirmo o avgo kongresi kote so priznaingjape o Romano bajrako, himna, thaj o anav Rom sar identifikacija basho o Roma, amenda sar redakcija mangjaja sa popashe te ava dzi ko sesi e Romenipaskoro thaj dali taro bersh ko bersh sekova 8to april e neve berskeskoro anela anglunipa jali palunipa ko chane e dzivdipaskoro e Romane jekhinakoro ki R. Makedonija.

Odova so shaj saine te shunale taro o Roma si kaj o Roma si barikane so sar avgo, akaja them olengiri priznainela olengoro mashkardzianeskoro dive thaj nudinela ko odola dive jek kupa bukjarne aktivitetija koleja so promovirinelape I Romani chip, kultura, tradicija, chip, thaj folklori, numa tari javer rig vakerena kaj sar so sekova bersh delape proctor basho sikaviba e Romane identiteteskoro, kamlape taro bersh ko bersh sekova bersh te kerelpe jek otchet basho odova so si resardo ko drom e poshukarkeribaskoro e Romane chipotakoro thaj haberija basho odova kola ka oven o avutne pire basho anglunipa e Romengoro thaj olengere dzivdipaskoro ki them.

 

Te dzivdinelpe ki them si hem shukar a hem bilachi buti. Shukar si so sijam priznaime sar Roma, isiamen amari jekhutni Romane komuna ko sumnal ko thana e themakere, isiamen Romane ministerija, parlamentarcija, dizjakorosherutno, politicharija, tikno numro thaj bukjarne ko institucie, stipendie, siklane bizo love thaj rahatluko. Numa odova so si bilacho si o chane sar o na Roma dikhena dzi ko Roma. Baro numeroskere sumnaleskere biradjakere organizacie kolas o kerena buti upral o phagerdiba e Romengere nijamengoro sar so si Amnesti international, Helsinshko Komiteti, ERRC numa thaj o Stejt Departmeni taro SAD, sikavena kaj sekova bersh kerelape diskriminacija upral o Roma, segregacija ko siklane, nashukar numero taro bukjarne dzene, nashukar legariba spremal o Roma ko institucionalno nivelo thaj agar naodori.

Spremal sa akala sikavina o Roma ki makedonija nane ni ko periba ni ko ushtiba, numa sar so sine shurakerdo te kerelpe buti upral olende, sem so I Dekada e Romengiri tranpuingja nesave numerija thaj sikavina ki edukacija, domuiba, infrastruktura thaj agar naodori, javer khanchi nane tranpuimo.

O Roma e themkaere Rodena tranpe thaj tranpe ko poshukar taisa.

You may also like...

Sorry - Comments are closed