O Roma ki Pripeleskiri Trizla zatrupime ko gjubre thaj ko nasvalipa

TRIZLA

Te degetoizirinelpe I prilepeskiri kupatni Trizla e investiribaja ki oalte ki gradba e staneskere zgradengoro jali individualno objektija basho dzivdipa e zagrozime Romane jerilukongere ko kotora kote so I komuna isila kerdo shajrtija basho domuiba thaj avipa dzi ko sasuitnikane usluge, dena mesazi tari organizacija ROMA SOS taro Prilep, koja so o divesa prezentiringja I shurakeribaskiri studija basho domuiba ki komuna Prilep. Kis tudija delape mesazi thaj te chivenpe sasuitnikane konejnerija trujal I kupatni, prioriteteja ko sherutne droma, koleja so delape shajdipa poshukar komunakiri higijena basho o dizutne, a thaj te rekonstruirinelpe thaj e dzishuzakerelpe o rotirimo kanali, e atmosfersko kanalizacijaja ko kotor Debarca thaj te prelenpe napija basho arakhiba e trujalipe kherengoro tari vlaga.

Akava dokumenti si butikerdo upral funda e analizaengoro e shartengoro basho dzivdipa e prilepeskere Romengoro, terensko anketencar kerde ko trujal 600 khera. A ki kupatni dzivdinena 6% taro o sakosaskoro numero taro o dizutne e dizjakere, jli naoficialno trujal 8 mile dizutne.

Novo Selo, Deboj, Trin bagremija thaj Meksiko si o 4 kotora kola so si kotor tari I kupatni Trizla, a ko hemphare shartija dzivdinena pobuter taro o 100 dizutne taro Trin Bagremija. Ko khera kartoneskere kutiencar thaj tepkija, pijena ezersko pani, nanelen kvalitetno elektrosnabdiba, nanelen droma, trujal olende isi tikne diva deponie.

– O nakhle bersh ki kupatni Trizla, nishanikerde si meribakere chipote thaj ratvarde chave, kolengere so khera si ko but baro pashipa e lejbakere balijakoro. Dikhlo si te thavdipaskoro geneririba e gunojeskoro ki balija so nakhela ki deponija, a trujal hemime vaktija taro bersh iklovena epidemie taro zarazno nasvalipna ko trujale dizutne, nishanikerela I Nesime Salioska, tari B.O. ROMA SOS.

Taro Habitat – Makedonija thaj o Nacionalno demokratikano institute kola so si amala e ROMA SOS ko proekti andinena thaj ko javera problemija.

– 10 dzi ko 15% tari I kupatni Trizla thaj upral I kupatni na khuvena ko DUP, a odova si o Trin Bagremija thaj Meksiko. Odothe o dzene isilen popharipna e avipaskoro dzi ko sasuitnikane usluge, gndinaja kaj odova si jek taro o problemija kola so kamlape te kerelpe buti upral olende I lokalno korkorilegarin e Komunakiri Prilep , vakerela I Aleksandra Savevska taro Habitat Makedonija.
O dizjakorosherutno Marijan Risteski na lela than ki akaja chipota. Resla angleder o shuru e chipotakoro, manginaja te del vakerin basho mediumija, kote so dengja ki gnd ko nekozom hemime proektija so kergjepe ki kupatni o nakhle 10 bersha.

– E kanuneja bashi legalizacija e divokerde kherengere but dizutne e Trizlakere lele maleskoro lil basho miro mali so isilen thaj sa o nijamija oleja, so shaj poodori te phejraren olencar sa pire zarurina. Sem ko sumpstandarno kupana, o prblemi e pajneskere isijbaja si halovdo, tiknardo si o proventi e biasfaltirime dromengoro, a kamlape te kerenpe thaj kanuneskere tranpe ko Khediba, ki te shaj sarine te ove chivde ko urbanistikane planija. Trujal 28 mile evroja tari Evropakiri unija ka oven dende bashi kupatni Trzila, vakergja o dizjakorosherutno Risteski, numa na dengja dzevapi soske dziakana na halovgjepe o problemija e supstandardno shartengoro basho dzivdipa ki kupatni Trin bagremija.

O sikavutne e politikakere partiengere kola so dikhle I chipota reagiringje soske o Ristski gelo peske angleder te shurakerel I debata basho o problemija taro urbano dzivdipa e Romengoro ko Prilep.

You may also like...

Sorry - Comments are closed