O Roma astarena 80% taro sa o iranutne ki Srbija pali readmisija

izbeglici

Pobuter taro 7 mile dzene o nakhlo bersh irangjepe ki Srbija palo o haloviba e readmisijaja, dzikote pali istono funda ko avgo duj chona taro akava bersh, pali odoja funda irangjepe pobuter taro 500 Roma, vakerelape ki konferencija anavkerdi sar “Mashkarbutikeriba sar artiklo e bukjardarnipaskoro – Bukjardarnipa e Romane dzenengoro kola so iranenape napalal – sar dzevapluko thaj bajrovipa”. Mashkar 75 thaj 80% taro o iranutne, vakerelape ki konferencija, preperena ko Romano nacionaliteti, a o nashajsariba basho bukjardarnipa si jek taro o sherutne sebepija sebepi so ola palem anena decizija te dzan ko EU phuvja.

O rashtrakoro sekretari ko Miniseriumi basho bukjardarnipa Nenad Ivanishevich telal ko akava sebepi havlarga kaj ko avutno vakti, barabar e Komesarijateja basho o nashutne, ka keren buti ko zojrakeriba o numero okolengoro kola so stalno mangjena te dzan avrial tari Srbija.

Odova si, spremal leskere lafija, inportantno shurakeribaskiri funda bashi integracija, odoleske soske ka zojrakerelpe oleja soske o dzene so iranenape na achovena ki Srbija

I edukacija e Romengoro, shaj si I heminportantno, thaj bizo odova phareste ka shaj te kerelpe lafi basho ikljoviba tari rota e chorolipaskiri, vakerela o Ivanishevich, kova so ko istono vakti esapinkerela kaj si inportantno o ande napija kola so o NSZ zojrakergjalen thaj basho o Roma kola so shurakerena sakanaskiri buti.

O telalprezidenti tari Stopansko komora e Srbijakiri Miroslav Miletch andingja kaj, spremal o vashramoviba e dzijaneskoro taro 2011 bersh, ki Srbija dzivdinena trujal 150 mile Roma, dzikote o Evropakoro Konsili pulisarela kaj odova numero si 600 mile, thaj andinela kaj I Romani populacija ki Srbija arakhelape but bare numeroskere problemencar ko sastipa, arakhin, edukacija, khera, pharo avipa dzi ki buti thaj avipa ko kurko e zoreskoro.

Spremal o istono sikavina, 28% taro o Romane dizutne khuvena ki kupa taro ekonomijakere aktivna, kolendar so 59% olendar si bizobuti. Ko odova, o numero taro o bibukjarne Romajna 4 drom si pobaro taro o Roma, harno si o digro e ekonomijakere aktivitetengoro ko Roma, odoleske soske, 28% si ekonomijakere aktivna, so si but potikno taro republikakoro proseko, kova so si 41%, vakerela o Miltich.

Ko agor ki konferencija andingjape kaj spremal o regionalno rodarina taro UNDP kote so sikavelape kaj o procenti taro o bibukjardarnipa mashkar o Roma legarela 49% ko 2011 bersh, a o numero taro naformalno bukjarne si chak 70%.

You may also like...

Sorry - Comments are closed

Send as Kolumns





Full Name (required)

Your Email (required)

Category (required)

Upload File (required: .txt, .doc, .docx)

Captcha (required)
captcha