Bizo but bare hangoskoro holokausti ki Romanija – O Roma si chivde te keren buti ki hemisko deponija

ROMANIJA ROMI

Dali o holokausti upral o Roma akava drom ko pojaver dikhiba sapanda kejrola ki Evropa. Sikavaja tumengje jek tinankeribaskiri paramis tari Romanijakiri diz Kluz, snimimi garavindor tari rig e Skaj njuzeskiri, koja so paramis zojrakerela i jazija e nekozom milja Romengiri, kola so si chivde te dzivdinen thaj te keren buti ko toksikane deponije.

I radza ko Bukuresht arakhlili ko khujba ko sumnaleskoro sasuitnipa, doshalkerdi kaj o preperutne e Romane minioriteteskere ki olate kulandinenape sar ekonomijakere robijashija. Akava nane brego, ni plajin, akaja si toksikani deponija ushi 100 metre, chivdi ki periferija e dizjakiri Kluz. Ko avgo dikhiba, akate nane khanchi sem kupe taro kushija chavke, sa dzi ko pornozje e bregoskoro, kote so kerena buti jek kupa taro manusha, Roma. Akala ekonomijakere robijashija, sar so anavkerenalen o sumnaleskere mediumija, si chivde ko takati te kheden o gunoj, ola si bi chibjakere svedokija e nekanaskere sumnaleskere hemisko deponijakere..

Spremal o vakerina e Romengere, ola angleder nekozom bersha taro centro e dizjakoro Kluz sine paldime ko takati te dzivdinen ki akaja deponija. Dendo si olengje chorolikano krovi upral o shero thaj jek kotor egzistencija koja so ikalenala prekal khediba medibaskoro gunoj kova so palo oleskoro khediba bikinenale basho recikliriba.

– O manusha avena akate pakinaja kaj ka arakhen buti, numa palo odova havena kaj dzivdinena ki toksikani deponija. Nashti te achoven avri ni jek dakika. O manusha nasti te dzan ni ko saslarutno, odoleske soske nane osigurime.

Ki namensko kerdi kupatni, koja so dela ki gnd ko jek tikno logori taro vakti e Holokausteskoro, dzivdinena pobuter taro 100 Roma. Ko sekova jeriluko dzivdinena ko 10 dzene. Khoni nanelen edukacija, sastipaskoro osiguriteti, nipalem shukar shartija basho dzivdipa. Akava taro polungo vakti mrshalimo balo, arakhlo ki deponija ka ovel lengje habe basho nekozom divesa.

Akaja si segregacija, jali ko hemtikno vas marginalizacija e Romengiri ki Romanija, vakerela dizutno kova so beshela ko pashipe e Romane getoskoro ko Kluz. O lokalno legarina ki dujto palo baripe diz chidena o doshalkerina. Vakerena kaj nane diskriminacija, numa kaj akaja jekhin korkori alosargja te dzivdinel ko izolirime shartija ko sasuitnipa e phuvjakoro.

Pulisarelape kaj ki Romanija dzivdinena trujal 1 milioni tekvash Roma, hembut ki Evropa, odma palo Khoranipa.

You may also like...

Sorry - Comments are closed

Send as Kolumns





Full Name (required)

Your Email (required)

Category (required)

Upload File (required: .txt, .doc, .docx)

Captcha (required)
captcha